Krstarenja

Podkategorije

  • Istočni Mediteran

    se prostire se na tri kontinenta i obuhvaća , Europu, Afriku i Aziju. U Europi zemlje s mediteranskim karakterom su: Italija, Hrvatska, Crna gora, Albanija, Grčka i Turska, kao i otočne države Malta i Cipar. U azijskom dijelu to su osim Turske još i Sirija, Libanon, Izrael, Palestina i Jordan. U Africi mediteranskom pojasu pripadaju sjeverni dijelovi Egipta, Libije i Tunisa.

  • Zapadni Mediteran

    Zapadni Mediteran karta

    prostire se na dva kontinenta i obuhvaća Europu i Afriku, U Europi to su Portugal, Španjolska, Francuska i Italija. U afričkom dijelu mediteranskom pojasu pripadaju Tunis, Alžir i Maroko.

  • Sjeverna Europa

    je prostor koji obuhvaća dva velika poluotoka, Jutland i Skandinaviju, otoke Island i Grenland te baltičke priobalne prostore. U sastav sjeverne Europe kao zemljopisne regije ulaze sljedeće države: Danska, Estonija, Finska, Irska, Island, Latvija, Litva, Norveška, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, te područja Jersey, Farsko i Alandsko otočje, Guernsey, Otok Man, Svalbard i Jan Mayden.

  • Atlantik

    Atlantski oceanje drugi ocean po veličini i pokriva približno petinu površine Zemlje.Na zapadu ga omeđuju Sjeverna i Južna Amerika, na istoku Europa i Afrika, a preko Artika na sjeveru i Drakeovog prolaza na jugu povezan je s Pacifikom. Obala Atlantskog oceana je razvedena, s brojnim zaljevima i morima, uključujući Karipsko more, Meksički zaljev, Zaljev St. Lawrence, Sredozemno more, Crno more, Sjeverno more, Baltičko more, Norveško more i Weddellovo more.

  • Indijski ocean

    Indijski oceanje treći po veličini na svijetu. Zauzima oko 20% vodene površine na Zemlji. Uključuje Crveno more i Perzijski zaljev. Na sjeveru se graniči s jugoistočnom Azijom (Indijski potkoninent), a sa zapada s Arapskim poluotokom i Afrikom. S istočne strane je Malajski arhipelag i Australija, a sa južne strane nalazi se Južni pol.

  • Karibi

    Karibisu arhipelag koji obuhvaća Velike Antile; Kubu, Jamajku, Portoriko i Hispaniolu, te Male Antile koji se opet dijele na Otočje privjetrine i Otočje zavjetrine obzirom na pasatne vjetrove tog područja. U širem smislu tu se ubrajaju još i Bahami kao i otočje Turks i Kaikos iako se, zemljopisno gledano, nalaze u Atlantiku.

  • Južna Amerika

    Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje, okružena je Tihim oceanom sa zapada, Atlanskim oceanom s istoka i Sjevernom Amerikom na sjeveru. Površina joj iznosi 17.938.000 km², a broji oko 386.000 000 stanovnika. Dobila je ime 1507.g. prema Amerigu Vespucciju, prvom europljaninu koji je pretpostavio da novo otkrivene zemlje nisu Indija nego potpuno novi svijet. Prije dolaska Europljana na području Južne Amerike razvile su se brojne civilizacije, od kojih je najpoznatija civilizacija Inka. Današnje države na području Južne Amerike su; Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Ekvador, Gvajana, Kolumbija, Paragvaj, Peru, Surinam, Urugvaj i Venezuela.

  • Aljaska

    Aljaska je poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike i 49. država SAD-a. Površina joj je oko 1,5 milijun kvadratnih kilometara, a na tom prostoru živi oko 655,000 stanovnika.  Hladna subpolarna klima uzrok je surovim uvjetima života. Važnost Aljaske uvjetovana je strateškim položajem , velikim rudnim (osobito zlato i srebro) i šumskim bogatstvom, te ribolovom. Aljaska je otkrivena u 18. stoljeću, a u drugoj polovici stoljeća tamo su Rusi osnovali prva naselja. Amerikanci su je htjeli kupiti i  prodaja je izvršena  18. listopada 1867.  Taj datum se obilježava kao državni praznik Aljaske. Glavni grad Aljaske je Juneau.